{"id":227,"date":"2021-03-15T07:44:24","date_gmt":"2021-03-15T07:44:24","guid":{"rendered":"https:\/\/centarjoy.com\/?p=227"},"modified":"2021-05-16T10:58:14","modified_gmt":"2021-05-16T10:58:14","slug":"samoubistvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/2021\/03\/15\/samoubistvo\/","title":{"rendered":"SAMOUBISTVO"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-justify\"><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BOkUd4IZHE0\">Tu\u017ena nedelja<\/a>, iliti Gloomy Sunday, a u originalu Szomor\u00fa vas\u00e1rnap (kompozitora Rezs\u0151 Seress), nastala 1933 godine. Ubrzo je postala vrlo poznata i vezivali su je za poku\u0161aje i izv\u0161rene suicide. Popularno je zovu i Ma\u0111arska pesma samoubica. Cela pri\u010da je samo neosnovana legenda. To je bilo doba Velike depresije, kada je stopa suicida bila visoka, a uslovljeno je velikim finansijskim krahom i pove\u0107anjem siroma\u0161nog sloja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Sli\u010dne pri\u010de se vezuju i za druga umetni\u010dka dela, poput Goethe-ovog Werthera, te je sama pojava dobila naziv <em>Wertherov efekat<\/em>. Glavni junak jedne od najpoznatijih dela slavnog nema\u010dkog pisca se na kraju dela ubija. U vreme pojave Petra Pana, navodno, pove\u0107an je broj poginule dece. Njihova smrt se tuma\u010dila kao suicid, jer su se deca bacala. Me\u0111utim, njihov clij nije bio oduzimanje \u017eivota sebi, ve\u0107 su hteli poleteti kao Petar Pan. Stoga je njihov \u010din kasnije predefinisan u <em>la\u017eni suicid<\/em>. Va\u017eno je podvu\u0107i da se kod dece ne mo\u017ee govoriti o suicidu, jer ona nemaju do\u017eivljaj kona\u010dnosti \u010dina, nemaju dovoljno jasan pojam smrti. U ovu grupu spadaju i smrtni ishodi predoziranjem psihoaktivnih supstanci (droge i alkohol), gde je jasno da namera nije bila usmriti sebe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\"><em>Papgeno efekat<\/em>, termin uzet iz Mozartove opere \u010carobna frula, svedo\u010di o mogu\u0107nosti izlaska na kraj sa stresnim situacijama, kada osoba ima dobru podr\u0161ku i pogodne mehanizme odbrane. Papageno je nakon ljubavnog razo\u010darenja, hteo sebi oduzeti \u017eivot, me\u0111utim, prijatelj ga je spre\u010dio u tome, pru\u017eiv\u0161i mu adekvatnu podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Na planeti Zemlji od suicida umre vi\u0161e od milion ljudi godi\u0161nje. Poku\u0161aja suicida ima mnogo vi\u0161e (5 do 20 puta vi\u0161e), od kojih neki zna\u010dajno onesposobe onoga ko poku\u0161a. Prema podacima SZO najve\u0107a stopa suicida (broj izvr\u0161enih samoubistava na 100 000 stanovnika) imaju zemlje biv\u0161eg SSSR, konkretno: Litvanija, Rusija, Belorusija, Kazahstan. Slede Ma\u0111arska i Japan. A na\u0161a zemlja zatvara niz od prvih 10 zemalja na svetu. Prema podacima Republi\u010dkog Statisti\u010dkog Zavoda stopa suicida u Srbiji iznosi 15. I dalje je najve\u0107a stopa u Vojvodini, gde ona iznosi 19.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Naj\u010de\u0161\u0107i faktor rizika je mentalna bolesti. Me\u0111u bolestima prednja\u010de poreme\u0107aji raspolo\u017eenja \u2013 depresije i bipolarni poreme\u0107aji, a potom i psihoze. Postoje i drugi razlozi \u2013 hrabrost kamikaza i bomba\u0161kih samoubica, koje se \u017ertvuju zarad vi\u0161eg cilja. U nekim kulturama je bilo za o\u010dekivati da \u0107e se supruga ubiti nakon \u0161to sahrani mu\u017ea. Eutanazija se po nekim merilima, tako\u0111e smatra suicidom, jer osoba sama odlu\u010duje i daje dozvolu da joj oduzmu \u017eivot u terminalnoj fazi odre\u0111ene bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Suicid je oblik samopovre\u0111ivanja, kao \u0161to su i seckanje, ga\u0161enje cigareta na sebi, ali i kori\u0161\u0107enje psihoaktivnih sredstava, prejedanje ili izgladnjivanje i svi oblici rizi\u010dnog pona\u0161anja, koja uklju\u010duju agresivnost ka sebi (neodgovorna vo\u017enja auta, uplitanje u tu\u010de,&#8230;).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Suicid kao sociolo\u0161ki fenomen, a ne samo individulni, prvi je izneo Durkheim krajem XIX veka. On razlikuje 4 osnovna tipa samoubistva: <strong>anomi\u010dni <\/strong>\u2013 rezultat nepovoljnih okolnih faktora (gubitak posla), <strong>altruisti\u010dki<\/strong> \u2013 dru\u0161tvo ima zna\u010dajan uticaj da pojedinac \u017ertvuje svoj \u017eivot (kamikaze), <strong>egoisti\u010dni<\/strong> \u2013 li\u010dna odluka osobe i <strong>fatalisti\u010dki <\/strong>\u2013 rezultat nepromenljivih pravila u dru\u0161tvu koje odre\u0111uje sudbinu pojedinca (samoubistvo robova).&nbsp; \u2013<em> prema Nedi\u0107, \u017divanovi\u0107 (2009).<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>KARAKTERISTIKA<\/strong><\/td><td><strong>IZV\u0160RENO SAMOUBISTVO<\/strong><\/td><td><strong>POKU\u0160AJ SAMOUBISTVA<\/strong><\/td><\/tr><tr><td><strong>POL<\/strong><\/td><td>Mu\u0161ki<\/td><td>\u017denski<\/td><\/tr><tr><td><strong>UZRAST<\/strong><\/td><td>Stariji<\/td><td>Mla\u0111i<\/td><\/tr><tr><td><strong>DIJAGNOZA<\/strong><\/td><td>Depresija,alkoholizam, shizofrenija<\/td><td>Alkoholizam, poreme\u0107aj li\u010dnosti, depresija<\/td><\/tr><tr><td><strong>PLANIRANJE<\/strong><\/td><td>Pa\u017eljivo planiran<\/td><td>Impulsivan \u010din<\/td><\/tr><tr><td><strong>SREDSTVA<\/strong><\/td><td>Letalna (ve\u0161anje, vatreno oru\u017eje,utapanje, skok s visine)<\/td><td>Manje letalna (lekovi)<\/td><\/tr><tr><td><strong>DOSTUPNOST POMO\u0106I<\/strong><\/td><td>Mala (sam u ku\u0107i, ili odlazi na&nbsp; usamljeno mesto)<\/td><td>Pomo\u0107 dostupna (povlai se u svoju sobu, dok su uku\u0107ani u stanu; lekove uzima u vreme kada uku\u0107ani dolaze s posla)<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><em>Tabela. Karakteristike osoba koje izvr\u0161avaju i poku\u0161avaju suicid (Nedi\u0107, \u017divanovi\u0107, 2009)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Danas nam je jasno da svaki pomen suicidalnih ideja treba shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno. Ne va\u017ei praznoverje, da onaj ko govori o tome, ne\u0107e u\u010diniti! Iz tog razloga je neminovno pru\u017eiti podr\u0161ku odmah. Postoje S.O.S. linije, poput <a href=\"https:\/\/www.centarsrce.org\/situacija_kod_nas.php\">Centra Srce<\/a>, gde gra\u0111anima stoje na raspolaganju stru\u010dnjaci, koji su obu\u010deni da u takvim kriznim situacijama pru\u017ee prvu pomo\u0107. Mogu se prona\u0107i i brojni site-ovi, gde ljudi dele svoja iskustva, daju jedni drugima podr\u0161ku. Treba da spomenemo i grupe podr\u0161ke, u kojima se sastaju oni koji su poku\u0161ali suicid. Na kraju, ne smemo zaboraviti da je pomo\u0107 stru\u010dnjaka (psihijatra, psihologa, psihoterapeuta) najprimerenija i neophodna.<\/p>\n\n\n\n<p>Irena Banda, psiholog<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tu\u017ena nedelja, iliti Gloomy Sunday, a u originalu Szomor\u00fa vas\u00e1rnap (kompozitora Rezs\u0151 Seress), nastala 1933 godine. Ubrzo je postala vrlo poznata i vezivali su je za<span class=\"excerpt-hellip\"> [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":228,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"content-type":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-227","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihicki-poremecaji"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/centarjoy.com\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/snoopy.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=227"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":402,"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227\/revisions\/402"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/228"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centarjoy.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}